Kada se demit fasada privodi kraju, ostaje poslednja odluka koja najviše utiče na to kako će kuća izgledati narednih dvadeset godina: da li završni malter zaribati ili zagladiti. Obe obrade koriste isti materijal i isti sistem ispod sebe – razlika nastaje tek u poslednjih nekoliko minuta rada, dok je masa još sveža.
U praksi ljudi najčešće biraju „ono što je komšija stavio“. Vredi znati šta se zapravo bira.
Šta je zaribana fasada
Zaribana obrada nastaje kada se svež malter, nakon nanošenja, obrađuje plastičnom gletericom kružnim ili pravolinijskim pokretima. Zrna agregata se pri tom kotrljaju po površini i za sobom ostavljaju sitne žlebove.
Rezultat je izražena, hrapava tekstura. Smer zaribavanja određuje crtež – kružni pokret daje nepravilan uzorak, vertikalni daje linije koje odozgo nadole vode vodu.
Glavna praktična prednost: hrapava površina prašta neravnine. Ako zid ispod nije savršeno ravan, tekstura to skriva. Zato je zaribana obrada standard na starijim objektima i svuda gde podloga nije idealna.
Šta je zaglađena fasada
Kod zaglađene obrade malter se prevlači gletericom tako da zrna ostanu utisnuta, a površina bude što ravnija. Dobija se mirna, skoro glatka fasada koja izbliza pokazuje finu strukturu, a sa nekoliko metara deluje ujednačeno.
To je izgled koji traže moderne kubičaste kuće, i razlog zbog kog je zaglađena obrada poslednjih godina sve traženija.
Cena dolazi u obliku zahteva prema podlozi i prema majstoru. Glatka površina ne oprašta ništa. Svako odstupanje zida, svaki prekid u radu i svaki spoj između dve table skele ostaju vidljivi pod određenim uglom svetla.
Praktične razlike
Skrivanje neravnina
Zaribana ubedljivo pobeđuje. Ako se radi o obnovi starije kuće čiji zidovi nisu u liniji, zaribana obrada rešava problem koji bi inače tražio dodatno izravnavanje.
Prljavština i održavanje
Ovde je odnos obrnut. Žlebovi zaribane fasade zadržavaju prašinu i sitne čestice, pa se na severnim stranama i uz prometne ulice brže hvataju tamne i zelene naslage. Zaglađena fasada se sama spira kišom i lakše se čisti kada dođe vreme za pranje fasade.
Vidljivost pukotina
Ako se s vremenom pojavi mikropukotina, na zaribanoj se izgubi u teksturi. Na zaglađenoj se vidi. To ne znači da zaglađena više puca – znači da prašta manje.
Cena
Materijal je isti, razlika je u radu. Zaglađena obrada traži više vremena, iskusniju ruku i bolje pripremljenu podlogu, pa je po kvadratu po pravilu skuplja. Kod većih površina razlika postaje primetna.
Granulacija
Veličina zrna određuje konačan izgled kod obe obrade. Sitnija zrna daju finiju površinu, krupnija izraženiju. Kod zaglađene obrade se po pravilu ide na sitniju granulaciju, jer krupno zrno teško daje mirnu površinu.
Šta izabrati
Zaribanu ako obnavljate stariju kuću, ako zidovi nisu savršeno ravni, ako želite nižu cenu po kvadratu ili ako je objekat izložen prašini i vi želite da se to što manje primeti u prvim godinama.
Zaglađenu ako je objekat nov ili su zidovi u dobroj liniji, ako ciljate savremen i miran izgled, i ako vam ne smeta nešto viša cena rada.
Vredi znati i da izbor obrade ne utiče na izolaciona svojstva. Ono što greje kuću je sloj ispod – stiropor ili kamena vuna, mrežica i lepak. Završni malter je zaštita i izgled.
Važnije od obrade
Iz našeg iskustva, većina problema koje ljudi pripisuju izboru obrade zapravo potiče od slojeva ispod: loše pripremljene podloge, nedovoljno utopljene mrežice ili izostanka ojačanja na uglovima prozora. Zato pre nego što birate između zaribane i zaglađene, proverite da li je demit fasada ispod urađena kako treba.
Ako planirate radove, izlazimo na teren, gledamo stanje zidova i predlažemo obradu koja ima smisla za vaš objekat – ne onu koja nam je lakša. Pogledajte naše fasaderske radove ili nas pozovite za besplatnu procenu.