Pranje fasada
Spoljašnji zidovi – fasade – stalno su izloženi zagađenju iz okoline. Vremenom, svaka fasada izgubi prvobitnu čistoću i boju usled taloženja prašine, čađi od izduvnih gasova, kiselih kiša, a često se naročito na severnim zidovima pojave zelene alge ili tamne gljivice zbog vlage. Osim što prljava fasada ružno izgleda, te naslage mogu i oštetiti fasadnu boju pa čak i strukturu maltera ako se zapuste. Pranje fasade je proces temeljitog čišćenja spoljašnjih zidova objekta, kojim se uklanjaju nataložene nečistoće i mikroorganizmi, a da se ne naruši integritet fasade. Naš tim ima iskustva u pranju fasada različitih tipova – od malterisanih i bojenih fasada, preko fasada od fasadne cigle, kamena, pa do savremenih ventilisanih fasada – i prilagođava metodu čišćenja u zavisnosti od materijala.
Zašto je neophodno čistiti fasadu?
Očuvanje izgleda i vrednosti objekta: Fasada je “lice” vaše kuće ili zgrade
- Prljava, flekava fasada ostavlja loš utisak, dok čista i uredna fasada čini da objekat izgleda dobro održavan i vredniji. Redovnim pranjem fasade njen izgled se osvežava – boje postaju ponovo življe, skidaju se ružne crne ili zelene mrlje, i cela građevina može izgledati kao da je tek ofarbana. Ovo može odložiti potrebu za krečenjem fasade za više godina, što štedi novac. Ujedno, ako planirate prodaju ili izdavanje nekretnine, čista fasada značajno poboljšava privlačnost.
- Produženje veka fasadnih premaza: Prašina, sumporne i azotne čestice iz vazduha (posebno u urbanim sredinama sa mnogo saobraćaja) polako nagrizaju fasadnu boju i malter. Uz to, alge i gljivice koje rastu na vlažnim delovima fasade luče supstance koje mogu dovesti do kredanja i ljuštenja boje. Ako se redovno uklanjaju pre nego što se prekomerno razmnože, fasadni premazi će duže trajati bez oštećenja. Pravilnim održavanjem, kako pišu stručnjaci, produžavate postojanost fasadne boje i zaštitnog sloja dugi niz godina. U suprotnom, zapuštena fasada može zahtevati mnogo ranije ponovno krečenje ili čak sanaciju maltera.
- Prevencija većih oštećenja: Naslage algi i buđi ne samo da boje fasadu u zeleno-crno, već njihovim zadržavanjem vlage doprinosi i postepenom propadanju fasadnog maltera – može se desiti da malter počne da puca i otpada zbog stalne vlage i delovanja mikroorganizama. Tako mala estetska nepravilnost vremenom preraste u građevinski problem. Takođe, prljavština može skrivati pukotine ili problematična mesta. Redovnim pranjem, na vreme uočite ako negde fasada treba popravku (npr. pukotina koja se pojavila) pa možete sanirati pre nego što voda uđe i napravi štetu. U tom smislu, pranje fasade je deo preventivnog održavanja objekta.
- Higijenski i zdravstveni razlozi: Fasada obrasla plesnima i algama može loše uticati na kvalitet vazduha oko kuće – spore tih gljivica mogu da nađu put i u unutrašnjost, što svakako nije poželjno (posebno za osobe sklone alergijama). Skidanjem tih bioloških naslaga doprinosite zdravijem okruženju. Takođe, ako se fasada ne čisti, moguće je da se brže prlja i okolni trotoar ili balkon ispod nje (kada kiša spira prljavštinu dole). Čista fasada znači i čistije okruženje generalno
Metode koje koristimo za pranje fasade
Pranje fasade nije isto što i pranje npr. automobila – zahteva prilagođavanje tehnike tipu fasade i stepenu zaprljanja. Naše osnovne metode su:
- Pranje vodom pod pritiskom: Za većinu fasada, koristimo industrijske visokopritisne perače sa podesivim pritiskom i različitim mlaznicama. Ovo je moćan alat, ali mora se rukovati oprezno da ne bi oštetio fasadu. Prvo testiramo na manjoj površini odgovarajući pritisak – na termoizolovanim fasadama sa akrilnim ili silikatnim malterom obično koristimo niži pritisak (50-100 bar) i širinu mlaza koja neće “isekti” malter. Na čvršćim podlogama (beton, cigla) možemo i jače. Važno je takođe rastojanje mlaznice od zida i ugao – držimo je obično 20-30 cm od fasade i pod uglom, ne vertikalno ka zidu, da ne bi voda silovito upadala u strukturu maltera. Vodom pod pritiskom možemo skinuti prašinu, labavu prljavštinu, paučinu, površinske naslage algi. Uvek peremo odozgo nadole: krenemo od najviših delova fasade i spiramo prljavštinu naniže, kako ne bismo prljali već oprano. Kod višespratnih zgrada, koristimo skele ili dizalice kako bismo dosegli visoke delove, ili teleskopske štapove sa mlaznicom. Bitno je napomenuti da samo voda pod pritiskom neće ubiti sve alge i gljivice – skine ih, ali spore mogu ostati; zato često kombinujemo sa hemijskim tretmanom.
- Hemijsko čišćenje (biocidni i deterdženti): Kada je fasada biološki kontaminirana (zeleni ili crni sloj), pred-pranje radimo sa sredstvima za uklanjanje algi i gljivica. Nanosi se poseban biocidni rastvor prskanjem po suvoj fasadi i ostavi se neko vreme da deluje. On prodre u malter i ubije mikroorganizme u porama. Nakon toga, visokopritisnim pranjem se sve to spere. Ovo osigurava da se alge neće odmah vratiti jer su im korenčići uništeni. Za čađ i masne mrlje (npr. oko odžaka, ili iznad prometne ulice), koristimo blage alkalne deterdžente ili specijalne sredstva za fasade. Npr. mešavina vode i blagih deterženata se nanese četkom ili niskim pritiskom, oriba gde je potrebno i ispere. Ključ je odabir pravog sredstva: akrilne boje mogu se oštetiti jakim rastvaračima, pa koristimo one namenjene baš fasadama. Kärcher i slične kompanije imaju i posebne mlaznice koje mešaju deterdžent s vodom za pranje fasada.
- Mekano peskarenje (abrazivno čišćenje): Za fasade od opeke, kamena ili betona koje su crne od čađi ili imaju grafite, ponekad primenjujemo tzv. jet-wash sa abrazivom ili suvo peskarenje. Ovo je postupak gde se voda pomešana sa finim abrazivnim prahom (npr. sitan pesak ili soda) raspršuje pod pritiskom. Mješavina deluje kao blagi brus koji skida prljavštinu sa tvrdih podloga. Ovu metodu NE koristimo na termo-fasadama ili malteru jer bi ga oštetila, već samo na golom betonu ili cigli gdje je prljavština duboko ukorenjena u pore. Nakon tretmana, površina se ispere vodom. Ovo je slično klasičnom peskarenju, ali uz kontrolu da ne skida površinu materijala previše.
- Ručno pranje i četkanje: Određene delikatne površine (npr. ukrasni elementi od štukature, oslikane fasade ili osetljive obloge) bolje je prati ručno – mekanim četkama, sunđerima i blagim sredstvom, pa isprati crijevom. Mi kombinujemo pristupe: ako fasada ima ukrasne reljefe ili natpise, njih ćemo ručno detaljno očistiti da mlaz ne bi oštetio detalje. Ručno četkanje koristimo i ako su na fasadi tvrdokorne naslage koje zahtijevaju ribanje (recimo naslage blata od prskanja, paukove mreže u uglovima – mlaz ih nekad ne skine jer su elastične, ali četka da).
- Kombinacija tehnika: Najčešće, u praksi kombinujemo sve gore navedeno: prvo nanesemo odgovarajući hemijski pre-sredstvo, zatim isperemo pranjem pod pritiskom, uz oprezno korišćenje četki gde treba. Ako je zgrada visoka, radimo deo po deo: nanesemo sredstvo na jednu etažu, operemo, pa se spustimo. Za uporni sloj možemo ponoviti ciklus. Uvek nastojimo minimalno abrazivnim metodama postići maksimalan efekat – dakle, počinjemo s blagim pristupom pa pojačavamo ako treba, da ne bi došlo do skidanja boje.
Kroz ceo proces, veoma je važno pratiti stanje fasade. Ako primetimo da se negde boja ili malter raskvasio i počinje da se ljušti, odmah smanjujemo pritisak i prilazimo drugačije. Nekad, ako je fasada već oštećena (npr. stara boja se ljušti sama od sebe), pranje može skinuti te slabe delove – što nije loše, jer bolje da spadne ono što ionako ne drži, pa da se posle lakše prekreči. U tom slučaju obavestimo klijenta da fasadu verovatno treba farbati, a pranje je bilo priprema. Ali ako je fasada relativno nova i samo prljava, cilj nam je da posle pranja izgleda kao sveže ofarbana bez potrebe za farbanjem.
Pažnja i bezbednost
Prilikom pranja fasade, obavezno zaštitimo prozore, vrata i električne instalacije. Prozorima ne škodi voda, ali ako se radi hemijskim sredstvima, bolje ih je zatvoriti i eventualno prekriti folijom neke osetljive okvire (npr. drvo koje nije lakirano dobro). Strujni ormarić, interfonske table ili spoljne utičnice prekrijemo vodootpornim folijama da ne uđu voda ili deterdžent. Takođe, biljke uz kuću i baštenski nameštaj sklonimo ili pokrijemo da ne bi dobili hemijski tuš. Okolina zgrade – trotoar, auto – može se isprljati od oticanja crne vode sa fasade; obično isperemo i to nakon završetka, ili zamolimo da se auti preparkiraju dok radimo.
Rad na visini opet dolazi u igru – skele i konopci. Naši radnici su osigurani užadima ako vise s krovnog ruba, i sve radne platforme su stabilne i pravilno montirane. Sigurnost je prioritet – nikad ne radimo pranje po jakom vetru (jer mlaz onda ne stiže gde treba, a radnik gubi stabilnost) niti po temperaturama ispod nule (jer voda mrzne na fasadi i tlu, što je opasno). Najbolji uslovi su oblačan, suvlji dan, bez jakog sunca ili vetra, i u plusu. Ako se radi hemijom, radnici nose zaštitne naočare i odeću da ih prskanje ne povredi. A i za vlasnike – ako planirate biti tu, savet je da ne šetate tik uz mesto pranja bez šlema ili kišnog ogrtača, jer prskanja bude. Mi obično označimo radnu zonu da ljudi ne prolaze ispod skele gde radimo.
Nakon pranja
Po završenom pranju, fasadu ostavljamo da se osuši. Ona već tada izgleda drastično bolje. Posebno kod malterisanih fasada, boja postaje opet čista i ujednačena. Površine koje su bile prekrivene algama sad su svetle boje maltera, što znači da je pigment opet vidljiv. Moguće je da primetite neke fleke koje su tamnije dok je mokro – zato je bitno pustiti da se osuši potpuno (možda jedan sunčan dan) pa onda sagledati rezultat. Ako bi eventualno posle sušenja negde ostale flekice, možemo doći i lokalno još jednom tretirati to mesto.
Koliko je fasada stara i prljava određuje i ishod – nekad posle pranja izgleda kao tek krečena, a nekad su fleke ušle preduboko pa ostanu blage senke. U tom drugom slučaju, bar smo uklonili biološki faktor i sve što je moglo, pa fasada bar više nije „bolesna“, već eventualno samo zahteva novi sloj boje radi estetike. U svakom slučaju, postiže se čistoća i zdrava osnova za dalje.
Nakon pranja, vrlo je preporučljivo razmisliti o zaštiti fasade: postoje prozirni premazi koji se mogu naneti na čistu fasadu (na primer, silikonske ili siloksanske impregnacije) koje odbijaju vodu i prljavštinu. Time će fasada duže ostati čista i usporiće se povratak algi. Mi možemo pružiti i tu uslugu – nanosi se prskanjem ili valjkom impregnacija, što ne menja izgled fasade, a daje joj „lotus efekt“ (da kiša spira prljavštinu lakše).
Zašto odabrati nas za pranje fasade ?
Pranje fasade je bitan deo održavanja objekta, preporučljivo svakih nekoliko godina, u zavisnosti od uslova. Time ćete sačuvati lepotu vaše kuće, izbeći skupe sanacije i osigurati da fasada ispunjava svoju zaštitnu ulogu. Vaš Fasader raspolaže znanjem, opremom i veštinama da ovo obavi stručno i bezbedno, vraćajući vašoj fasadi sjaj i vašoj kući ponosan izgled u komšiluku. Kao što stručnjaci kažu: “Redovito čišćenje fasade ključno je za očuvanje njenog izgleda i dugovečnosti.” – prepustite taj posao nama i uživajte u rezultatima.