Demit fasada je najzastupljeniji sistem termoizolacije na porodičnim kućama u Srbiji. Reč je o takozvanoj kontaktnoj fasadi – izolacione ploče se lepe direktno na zid objekta, preko njih ide armaturni sloj sa mrežicom, a na kraju završni dekorativni malter u boji po želji.
Naziv „demit“ potiče od imena proizvođača koji je ovaj sistem prvi doneo na naše tržište, pa je vremenom postao opšti naziv za svaku kontaktnu termoizolacionu fasadu, bez obzira na to čiji se materijal ugrađuje.
Za većinu kuća demit fasada je najisplativije rešenje: značajno smanjuje troškove grejanja i hlađenja, štiti zid od vlage i temperaturnih udara, i objektu daje potpuno nov izgled. Izvodimo je na kućama, stambenim zgradama i poslovnim objektima – u Beogradu i širom Srbije.
Demit fasada nije jedan materijal nego sistem od više slojeva, gde svaki ima svoju ulogu. Ako bilo koji sloj izostane ili se odradi površno, ceo sistem gubi svojstva – zato je važno ko ga izvodi.
Redosled radova je uvek isti, a razlika između dobre i loše fasade najčešće leži u tome koliko se vremena da svakom koraku.
1. Izlazak i procena. Dolazimo na objekat, merimo kvadraturu, gledamo stanje zidova i dogovaramo debljinu izolacije i završni sloj. Procena je besplatna i bez obaveze.
2. Postavljanje skele. Skela ide po celoj visini objekta. Rad sa skele je jedini način da se fasada izvede ravnomerno – radovi sa merdevina se kasnije vide na završnom sloju.
3. Priprema zidova. Skidanje stare fasade ako je ima, sanacija pukotina i izravnavanje većih odstupanja. Na neravnom zidu ploče ne naležu kako treba i fasada vremenom puca.
4. Lepljenje i tiplovanje ploča. Ploče se slažu sa preklopom, a oko otvora postavljamo ugaone lajsne i dijagonalna ojačanja – uglovi prozora i vrata pucaju prvi.
5. Armiranje mrežicom. Mrežica se utapa u svež lepak, sa preklopom između traka. Sloj se ostavlja da se osuši pre nastavka radova.
6. Prajmer i završni malter. Završni sloj se izvlači u kontinuitetu, po celoj površini bez prekida, da ne bi ostali vidljivi spojevi.
7. Demontaža skele i čišćenje. Uklanjamo skelu, čistimo okolinu objekta i predajemo posao.
Za prosečnu porodičnu kuću ceo posao traje dve do četiri nedelje, zavisno od kvadrature i vremenskih uslova.
Cena demit fasade se ne može pošteno dati preko telefona, jer zavisi od nekoliko stvari koje se vide tek na objektu. Evo šta najviše pomera cenu po kvadratu:
Da biste dobili tačnu cenu, najbrže je da zakažete besplatan izlazak na teren. Na licu mesta merimo objekat i dajemo pisanu ponudu sa stavkama, tako da tačno vidite šta plaćate.
Ovo je pitanje koje dobijamo na skoro svakom izlasku. Kratak odgovor: za većinu porodičnih kuća stiropor je sasvim dovoljan, a kamena vuna se bira kada postoji poseban razlog.
Stiropor (EPS) je lakši, jeftiniji i brži za ugradnju. Odlično izoluje i za prizemne i spratne kuće je standardan izbor. Grafitni (sivi) stiropor daje bolju izolaciju pri istoj debljini, pa je koristan kada nema mesta za deblji sloj.
Kamena vuna je teža i skuplja, ali je negoriva i znatno bolje priguuje zvuk. Bira se na višespratnicama, na objektima gde je protivpožarni zahtev strožiji, i kada kuća gleda na prometnu ulicu.
Detaljnije o materijalima, debljinama i očekivanoj uštedi pisali smo na stranici termoizolacija fasade. Ako vas zanima kompletna ponuda fasaderskih usluga, pogledajte fasaderske radove.
Za prosečnu porodičnu kuću dve do četiri nedelje. Na rok utiču kvadratura, broj spratova, stanje zidova i vremenski uslovi – slojevi moraju da se suše između faza, pa kiša produžava posao.
Od proleća do jeseni, dok su temperature između 5 i 30 stepeni. Ne radi se po kiši, na jakom suncu ni na mrazu, jer lepak i malter tada ne vezuju kako treba i fasada kasnije puca.
Najčešće se ugrađuje između 5 i 10 cm. Deblji sloj daje bolju izolaciju, ali postoji granica posle koje se dodatna debljina sporije isplaćuje. Preporuku dajemo na licu mesta, prema tipu i debljini postojećeg zida.
Debljina i vrsta izolacije, tip završnog maltera, stanje postojećih zidova, visina objekta i skela, ukupna kvadratura i složenost fasade. Kuća sa mnogo prozora i erkera traži više ručnog rada od ravnog zida iste kvadrature.
Za većinu porodičnih kuća stiropor je sasvim dovoljan. Kamena vuna se bira kada je potrebna negorivost ili bolja zvučna izolacija – najčešće na višespratnicama i kod objekata uz prometnu ulicu.
Može, i to je skoro uvek posledica preskočenog koraka: loše pripremljene podloge, nedovoljno utopljene mrežice ili izostanka ojačanja na uglovima prozora i vrata. Uz pravilno izveden sistem fasada traje decenijama.
Za običnu kuću u privatnom vlasništvu najčešće nije. Kod stambenih zgrada, objekata pod zaštitom ili kada se menja izgled ulice, proverite kod nadležne opštine pre početka radova.
Uglavnom sama od sebe. Ako se s vremenom pojave zelene naslage ili prljavština sa saobraćaja, rešava se pranjem fasade pod kontrolisanim pritiskom, bez oštećenja završnog sloja.
Izlazimo na teren, merimo objekat i dajemo pisanu ponudu sa jasnim stavkama – bez obaveze i bez naplate procene. Radimo u Beogradu i širom Srbije.
Pozovite +381 61 53 00 597 ili nam pišite preko kontakt stranice. Pogledajte i galeriju izvedenih radova.